Konkurs za ombudsmana i članove Visokog saveta sudstva i tužilaštva: Kako se biraju i koje uslove treba da ispune?

Konkurs za ombudsmana i članove Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva raspisan je odmah nakon što je Skupština usvojila izmene seta pravosudnih zakona. U konkursu za Zaštitnika građana navedeni su kriterijumi za izbor uz napomenu da se ombudsman bira na osam godina, većinom glasova svih narodnih poslanika. U javnom pozivu za izbor četiri člana Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva navodi se da ih Skupština bira među istaknutim pravnicima.

Nova reforma pravosuđa i novi pokušaj napretka Srbije ka Evropskoj uniji

Dio stručne javnosti nije siguran da će nova regulativa ukloniti politički uticaj prilikom biranja i imenovanja sudija. Srbija ima novi set od pet pravosudnih zakona. Da su ti zakoni značajan korak u jačanju vladavine prava, ka nezavisnijem sudstvu i samostalnijem javnom tužilaštvu, tvrdi Ministarstvo pravde. Dio stručne javnosti nije siguran da će nova regulativa ukloniti politički uticaj prilikom biranja i imenovanja sudija.

Reforma pravosuđa – obećanje u koje mnogi sumnjaju

Reforma pravosuđa je obećana, ali u nju mnogi sumnjaju. Vlast najavljuje tektonske promene, a deo struke naglašava – za njih će biti potrebna veća transparentnost i stalna prisutnost javnosti. Jedino što se „tektonski desilo”, smatra Jovana Spremo, koordinatorka Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 23 i savetnica za pitanja procesa EU integracija u Komitetu pravnika za ljudska prava YUCOM, jeste izmeštanje izbora sudija i tužilaca iz Narodne skupštine u pravosudna tela.

Istakni se, pravniče, trka počinje!

Nije reč o nagradnoj igri „Uzmi račun i pobedi“… Mada, ceo ovaj konkurs, za „ozbiljan državnički posao“ istaknutog pravnika u pravosudnim savetima, podseća na lutriju. Dosta toga se ne zna, dešava se veoma brzo, veliki broj ljudi može da učestvuje, vrlo je jednostavno popuniti prijavu, ko prođe – prođe, a i u proces je, sa odlučnom ulogom kao garant ispravnosti konkursa, uključen nekadašnji predsednik Državne lutrije Srbije, sada predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu – Vladimir Đukanović.

Istakni se, pravniče, trka počinje!

Nije reč o nagradnoj igri „Uzmi račun i pobedi“… Mada, ceo ovaj konkurs, za „ozbiljan državnički posao“ istaknutog pravnika u pravosudnim savetima, podseća na lutriju.Dosta toga se ne zna, dešava se veoma brzo, veliki broj ljudi može da učestvuje, vrlo je jednostavno popuniti prijavu, ko prođe – prođe, a i u proces je, sa odlučnom ulogom kao garant ispravnosti konkursa, uključen nekadašnji predsednik Državne lutrije Srbije, sada predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu – Vladimir Đukanović.

Na korak do nezavisnog pravosuđa?

Pre godinu dana održan je referendum o izmeni Ustava u delu o pravosuđu. Građani su glasali za nezavisno pravosuđe, nezavisne sudije i samostalne tužioce. Po proglašenju rezultata počeo je da teče rok od 12 meseci, da se izglasane izmene najvišeg pravnog akta razrade kroz set zakona – o sudijama, o tužiocima, o Visokom savetu sudstva, Visokom savetu tužilaštva i Zakon o uređenju sudova.

Istaknuti pravnici kao nesudijski članovi pravosudnih saveta – politička heterogenost umesto političke neutralnosti

Od početka procesa izmene Ustava 2017. godine, koje je vodilo Ministarstvo pravde, centralno pitanje je bilo – sastav budućih pravosudnih tela. Već na samom početku od strane Ministarstva pravde je izneta teza da bi postavljanje svih članova iz reda sudija ili iz reda tužilaštva vodilo svojevrsnom elitizmu te da je neophodno da u sastavu pravosudnih tela budu uključeni nesudijski, odnosno netužilački predstavnici. Njihovo određenje, način izbora, status, broj i nadležnosti moraju biti kompatibilni sa ciljem koju je Nacionalna strategija reforme pravosuđa odredila, ali istovremeno i sa minimalnim evropskim standardima.

Set pravosudnih zakona početkom februara pred poslanicima

BEOGRAD – U Skupštini Srbije danas je održano javno slušanje o setu pravosudnih zakona koji će se pred poslanicima, prema rečima predsednika Narodne skupštine Vladimira Orlića, naći početkom februara.Predstavnici vlasti ocenjuju da će se zakonima jačati nezavisnost sudstva i tužilaštva, dok deo opozicije tvrdi da je sam proces promene Ustava bio netransparentan i da će se zakonima “zacementirati politički karakter pravosuđa”.