Rešenja o zabrani kretanja kasne i po nekoliko nedelja

Dragiša Ćalić, pravni savetnik Komiteta pravnika za ljudska prava Jukom, objašnjava za Danas da ovakva kašnjenja ne bi smela da se dešavaju.

Kako kaže, u izuzetnim okolnostima moguće je da pre dobijanja samog rešenja sanitarni inspektor usmeno obavesti osobu o meri karantina.

Kako to nije praksa, već roditelje o meri karantina obaveštavaju uglavnom zaposleni iz predškolskih ustanova, Dragiša Ćalić kaže da je onda ceo postupak sa ovolikim kašnjenjem potpuno zakonski besmislen.

Trgovina interesima

Za svega nekoliko dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je iz temelja promenio stav o zahtevima demonstranata za povlačenjem Zakona o eksproprijaciji i izmenama Zakona o referendumu, jer je, posle početnog odbijanja da ih uvaži, učinio upravo ono što je od njega zatraženo.

Iako je posle toga došlo do rascepa među organizatorima protesta, stvoren je utisak da se na aktuelnu vlast, pa i na zakone, može uticati samo na ulici.

„Građani zaista treba da koriste sve načine da dođu do onoga što žele, a predizborni period je jako dobar za trgovanje interesima“, smatra Katarina Golubović iz YUCOM.

CINS: Kako Ziđin pokušava da plati manje za zemlju vlasnicima kojima je država preko noći oduzela imanje

Na mestu gde je danas velika rupa u zemlji predviđena za otpad iz rudnika Čukaru Peki, takozvano jalovište, Miodrag Živković do prošle godine je obrađivao zemlju. U okolini Bora, živeo je od oko šest hektara imanja – šuma i njiva sa kojih je dobijao hranu za stoku. Zemljište mu je prinudno oduzeto u eksproprijaciji, a krupnu stoku je rasprodao jer nema od čega da je hrani. Danas, kaže, živi od 14 hiljada dinara invalidske penzije.

Eksproprijacija za Čukaru Peki: Kako Ziđin pokušava da plati manje za zemlju

Na mestu gde je danas velika rupa u zemlji predviđena za otpad iz rudnika Čukaru Peki, takozvano jalovište, Miodrag Živković do prošle godine je obrađivao zemlju. U okolini Bora, živeo je od oko šest hektara imanja – šuma i njiva sa kojih je dobijao hranu za stoku. Zemljište mu je prinudno oduzeto u eksproprijaciji, a krupnu stoku je rasprodao jer nema od čega da je hrani. Danas, kaže, živi od 14 hiljada dinara invalidske penzije.

Milan Filipovic o Zakonu o referendumu i narodnoj inicijativi

Skoro da se nije ni osušilo mastilo na predsednickom potpisu na Zakon o refendumu, a skupština ponovo raspravlja o tom zakonu. Za dve nedelje, poslanici će dva puta glasati o istom zakonu. Da li znaju zbog čega ili jednostavno veruju predsedniku na reč? I dok se ekološke i građanske organizacije razmišljaju da li treba nastaviti proteste i ove subote, predsednik već zna gde ce provesti vikend. U Nišu. Tamo će ga osim stranačkih simpatizera, dočekati i dobrodošlica lokalnog hotela koji za ovo priliku umesto fasade ima predsednikovu sliku u natprirodnoj veličini. Danas se obeleževa Dan ljudskih prava. Da li imate utisak da se vaša prava poštuju, da li imate utisak da se poštuju ljudska prava vijetnamskih radnika?

Zakon o referendumu – predsednik ne vidi problem, a od protesta se ne odustaje

„Treba razdvojiti dve vrste referenduma. Jedna je upravo ova koja nam sada kreće, a druga su sva ona pitanja koja nameće vlasti koja želi da potvrdi od strane građana. Građani žele da njihova volja bude dobro artikulisana i zaista izražena i zato traže pre svega cenzus za izlasznost, da bi osigurali da njihova volja ne bude zlouptrebljena“, navodi Katarina Golubović iz Jukoma.

NKEU razmatra zakone u procesu izmena

Redovna sednica radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) za Poglavlje 23, koje se tiče pravosuđa, održana je danas u Palati Srbija. Fokus današnje sednice bio je na javnim raspravama u okviru procesa izmena Zakona o parničnom postupku (ZPP), Krivičnog zakonika i Zakona o sprečavanju korupcije. „Mi hoćemo da stavimo fokus na bitne zakone koji su u procesu izmena“, rekla je za Tanjug Jovana Spremo iz Komiteta pravnika za ljudska prava, inače koordinatorka Radne grupe NKEU za Poglavlje 23.

Policija mora da bude na protestima: Vučićeva predstava za javnost

„Ova obaveza se može sprovoditi i angažovanjem manjeg broja policajaca i/ili policajaca koji nisu u punoj opremi za razbijanje demonstracija, ukoliko je procena da bi takvo prisustvo moglo antagonizovati prisutne građane. Dobra iskustva sa primenom ovog modela postoje u Irskoj. Međutim, kada MUP više puta ponovi da odgovornost za okupljanja kojim se blokiraju putevi snose isključivo organizatori, kada se ignorišu maskirani batinaši, onda odsustvo policije šalje sasvim drugu poruku“, kaže Filipović.

Vlast nezakonito povukla policiju sa protesta

Problem sa ovakom odlukom je što se njom direktno krši Zakon o javnim okupljanjima koji kaže da poslove zaštite bezbednosti ljudi i imovine, bezbednosti Republike Srbije, zaštite javnog zdravlja, morala, zaštite prava drugih i druge poslove koji se odnose na održavanje okupljanja obavlja Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ova zakonska obaveza, pojašnjava Milan Filipović, pravnik JUKOM-a važi i za prijavljene i neprijavljene skupove.