Којa питања и дилеме прате избор републичког јавног тужиоца

„Чуло се од стане струке, да у уставном закону треба да постоји решење да они који су изабрани на своје функције и даље буду носиоци тих функција, односно да кроз уставни закон ми не треба да имамо нову реформу, односно реизбор у правосуђу“, наводи Катарина Голубовић.

Prijedlog izmjena Ustava Srbije u Skupštini

U Skupštini Srbije iznesen je prijedlog o promjenama Ustava vezano uz pravosuđe, a pedstavila ga je premijerka Ana Brnabić. Na prijedlog Ministarstva pravosuđa trebalo bi promijeniti način izbora sudija i tužitelja, kako bi se postigla veća nezavisnost pravosuđa. U više izvještaja Evropske unije navodilo se da je pravosuđe u Srbiji pod utjecajem politike. Strukovne udruge mišljenja su da se predloženim izmjenama taj utjecaj neće smanjiti.

 

Predsedniče, pravnici kažu da ne može referendum o Rio Tintu

„Važno je šta čovek koji živi na teritroriji u dolini basena reke Jadar zna o tome koje su psoleice tog projekta. Šta čovek dobija ako se izemšta sa određenog staništa. Verujem da su konsulltacije na lokanom nivou postojale, ali to nije samo lokalna stvar, to je stvar za koju apsolutno treba da bude zainteesovana celokupna javnost. To se tiče naše životne sredine i utiče na ceo ekosistem“, smatra Golubović.

U Skupštini načinjen prvi korak: Proces promene Ustava tek počeo, oko kojih stvari se vode polemike

Katarina Golubović ističe da je problematično to što se ne zna ko će biti istaknuti pravnici između kojih će se birati ko će biti članovi VSS. „Trebalo bi da ih nominuju organizovane pravničke strukture, da recimo ne može da bude izabran neko iz Ministarstva pravde, već iz ovih struktura“, navodi predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava. Ona je dodala da je ipak najbitniji tekst amandmana i da će, kada bude završen, on prvo biti predat Venecijanskoj komisiji.

Šta će doneti promene Ustava Srbije u oblasti pravosuđa? |

Ko garantuje da će pravosuđe biti nezavisno, odgovornije i efikasnije? O tome govore koordinatorka radne grupe Nacionalni Konvent za poglavlje 23 Jovana Spremo i predsednica skupštinskog Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Jelena Žarić Kovačević

Skupština Srbije usvojila predlog Vlade za promenu Ustava u delu o pravosuđu

Skupština Srbije usvojila je predog za promenu Ustava koji je podnela Vlada čime je tek formalno počela procedura izmene. Poslednju reč daće građani na referendumu. Odluci Skupštine prethodio je niz javnih slušanja tokom kojih su organizacije civilnog društva dale su ocenu da smo tek na početku celog procesa, uz upozorenje da se Ustav ne može menjati za šest meseci.

Srbija, pravosuđe i evropske integracije: Zašto se menja Ustav

Stavovi struke, ali i EU su da je potrebno isključiti Narodnu skupštinu iz procesa izbora sudija i tužilaca, kaže Jovana Spremo, savetnica za pitanja EU integracija u Komitetu pravnika za ljudska prava (JUKOM) za BBC na srpskom. „Time bi se postigla veća nezavisnost pravosuđa“, navodi ona. Prema važećem Ustavu iz 2006. godine, sudije biraju poslanici u Skupštini na prvi trogodišnji, takozvani probni mandat, a onda ih stručno telo – Visoki savet sudstva – bira na stalni mandat.

Predlog za promenu Ustava Srbije danas pred poslanicima – o čemu se razgovara, šta se menja i šta zamera struka

Kooridanatorka radne grupe nacionalnog konventa za poglavlje 23 Jovana Spremo kaže za Euronews da Srbija da je predlog civilnog društva i stručne javnosti da se, za sastavljanje teksta izmena Ustava, formira posebna ekspertska grupa koja će taj tekst sačiniti. „Kad smo napravili prvi akcioni plan za Poglavlje 23 u komunikaciji sa EU, dobili smo inicijalno merilo koje podrazumeva da, kako bi se obezbedila nezavisnost pravosuđu, mora da postoji minimum garanta da će biti bar 50 odsto izbornih članova Državnog veća tužilaca i Visokog saveta sudstva. Ova rešenja koja su predstavljena do sada u suštini za Visoki savet sudstva daju taj čisti minimum, što znači da nismo pokušali da odemo dalje od toga da obezbedimo veći garant nezavisnosti“, kazala je ona.

Lični stav – Milan Filipović – RADIKALNO ODSTUPANJE OD DOSTIGNUTOG NIVOA LJUDSKIH PRAVA

Predložene izmene Zakona o parničnom postupku(ZPP) značajno umanjuju efekte Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (ZBPP) i postavljaju nove prepreke pristupu pravdi koje će pogoditi veći broj građana, pa čak i ljude sa prosečnim primanjima. Pod oravdanjem efikasnije naplate sudskih taksi, građanima se direktno povređuju Ustavom garantovana prava poput prava na pravično suđenje, prava na jednaku zaštitu i pravno sredstvo.

Jovana Spremo: I poslanik Martinović pomenut u dokumentu Brisela

I ovaj put se skreće pažnja da je neophodno da se ubrzaju reforme u cilju obezbeđivanja nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode medija i rešavanja ratnih zločina. To kaže za Danas Jovana Spremo, savetnica za pitanja EU integracija u Komitetu pravnika za ljudska prava (YUCOM), komentarišući ocene iz novog polugodišnjeg izveštaja Evropske komisije o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24 u pristupnim pregovorima Srbije sa EU.