Zoran Đorđević i Darija Kisić znali za mučenje dece

„Pored nasilja koje često trpe, a koje često nisu u mogućnosti da prijave zbog nedostatka dostupnih mehanizama zaštite prava, kao i nepostojanja osoba od poverenja u njihovom okruženju, često se zloupotrebljava imovina ovih osoba. Postupak radi lišavanja poslovne sposobnosti, pogrešno shvaćen kao zaštita ovih osoba, dovodi do ograničavanja ili oduzimanja niza osnovnih prava osobama sa invaliditetom, kao što su pravo na raspolaganje sopstvenom imovinom, pravo da odlučuju o svom zdravlju, pravo na sklapanje braka“, kaže Tomić o najčešćim kršenjima ljudskih prava osoba sa smetnjama u razvoju ili invaliditetom.

Ivošević: Vlast ne vidi ništa problematično u aferi „Indeks“

Jovana Spremo, koordinatorka Radne grupe Nacionalnog konventa za poglavlje 23 ističe da je imenovanje prvostepeno osuđenog profesora problematično u simboličkom smislu. – U pravnom smislu, mi ne možemo da kažemo da je on kriv ili nije, pošto postupak nije pravosnažno okončan. Međutim, u simboličkom smislu na izradi nacrta ustavnih amandmana bi morali da učestvuju ljudi ozbiljnih biografija čija etička načela ne mogu da se dovedu u pitanje, kaže Spremo.

Gosti N1 o neotvaranju poglavlja: Nije problem u EU već u nama i vladavini prava

Koordinatorka za Poglavlje 23 Nacionalnog konventa o EU Jovana Spremo i Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans izjavili su da ne stoji ocena ministarke Jadranke Joksimović da Srbija dve godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje sa EU jer EU nije dovoljno spremna da primeni novu metodologiju. „Teško da je to baš tako…Ako niste u stanju da dve godine pomerite stvari u vladavini prava, a to je jedini razlog zbog kojeg ne napredujemo dve godine u pregovorima…“, kaže Spremo. Vladavina prava je srž svih promena koje treba da napravimo u uskađivanju našeg pravnog okvira sa EU, saglasni su gosti N1.

Zakon o istopolnim zajednicama još u fazi nacrta – dok Ministarstvo razmatra preporuke Saveta Evrope, vodi se debata o ustavnosti

Milena Vasić napominje da je predsednik republike predsednik svih građana Srbije i da bi on „morao u svom postupanju prilikom odlučivanja o proglašenju zakona da se vodi načelom zabrane diskriminacije koja je propisana Ustavom Srbije“. „Ovo znači da se u odsustvu zakona koji bi regulisao prava i obaveze velikog broja ljudi koji već de facto žive zajedno svakodnevno dešava diskriminacija velikog broja građana Republike Srbije. Odbijanje da se ukazom proglasi zakon koji bi faktičko stanje izjednačio sa pravnim stanjem je produbljivanje ove diskriminacije“, navodi ona i dodaje da se slična ustavna rešenja nalaze u ustavima Crne Gore i Hrvatske, naših susednih država koje nisu imale ovaj problem kada su donosile poseban zakon o istopolnim partnerstvima.

Zabrinutost u Srbiji zbog izmjena Zakona o pristupu informacijama

Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama od javnog značaja širi se krug institucija vlasti na koje nije moguća žalba Povjereniku. Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama od javnog značaja širi se krug institucija vlasti na koje nije moguća žalba Povjereniku. Povjerenik, pak, prvi put ima mogućnost pokrenuti zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka za kršenje ovih zakona, kada to utvrdi u postupku po žalbi.  Stručnjaci strahuje da će se izmjenama smanjiti razina zaštite prava građana i da će mnoge informacije biti uskraćene za javnost.

EWB SCREENING / Jovana Spremo: U Srbiji nema informisanja građana ni o EU ni o promeni Ustava

Srbija je ponovo bez poglavlja, odnosno klastera, što znači da skoro dve godine neće biti ostvaren nikakav napredak u evropskim integracijama. Umesto toga Evropska unija konstatuje da Srbija ima ozbiljne probleme u oblasti vladavine prava. Ko nije uradio svoj deo posla i da li opet Brisel ne želi da konstatuje da Srbija „munjevitom“ brzinom sprovodi reforme? Upravo o svemu tome razgovaramo sa Jovanom Spremo iz YUCOM-a i koordinatorkom za Poglavlje 23 Nacionalnog konventa o EU.

https://www.youtube.com/watch?v=Tmbnh9QtjVU

Gosti N1: Uzbunjivača u Srbiji ima sve više, glavna odbrana je javnost

Igor Bandović, direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava Katarina Golubović ocenjuju da osnivanje Civilnog odbora za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača svedoči da položaj uzbunjivača u Srbiji nije dobar i ima ih sve više, „a to je zato što imamo veliki pritisak na službenike državne administracije da budu izvrgnuti nepravdi ili da budu svedoci neke vrste nepravde“. Bandović dodaje da u Srbiji uglavnom u slučajevima uzbunjivača ne dolazi do pobede pravde, i onda organizacije poput novoosnovanog Civilnog odbora za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača dolaze u situaciju da ih brane, „a glavna odbrana je javnost“.

Nacionalni konvent: Formirati radnu grupu za izradu akta o promeni Ustava

„Smatramo da je najvažnije da u radnu grupu budu uključeni najeminentniji profesori ustavnog prava i predstavnici najviših pravosudnih institucija, poput Vrhovnog kasacionog suda, Republičkog javnog tužilaštva, Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, kao i strukovnih i nevladinih udruženja čiji su ciljevi usmereni na unaređenje položaja pravosuđa i vladavinu prava“, stoji u pismu.